Select An AI Action To Trigger Against This Article
“Nazvao me je la prima della classe, ili u prijevodu, ‘prva u razredu’. Nije to nužno bila pohvala”. Tim je riječima dugogodišnja dopisnica Associated Pressa (AP) iz Vatikana Nicole Winfield započela svoju dirljivu ispovijest o preminulom papi Franji.
Otkriva kako je nadimak od Svetog Oca dobila 2018. godine, u prilično teškom razdoblju njegova pontifikata i prekretnici u načinu na koji se nosio sa slučajevima pedofilije koji su potresali Katoličku crkvu.
Papa je upravo imao kontroverzne istupe o velikom slučaju seksualnog zlostavljanje svećenika u Čileu. Osporavao je iskaze žrtava, branio biskupa optuženog za zataškavanje i pokazivao potpunu neosjetljivost prema traumi žrtava.
Burna rasprava u avionu
“Na povratku u Rim, tijekom tradicionalne konferencije za novinare u avionu (kojeg dopisnica AP-a naziva Air Pope One, op.a.), Papa se suočio s nizom pitanja o spomenutom skandalu. Nakon kratke stanke zbog turbulencija, preuzela sam inicijativu i nastavila inzistirati na pitanjima, zapanjena da je toliko nesvjestan boli žrtava”, piše Winfield.
Franjo je, nastavlja dopisnica AP-a, tvrdio da nijedna žrtva nije izravno optužila biskupa Juana Barrosa da je štitio zlostavljača, svećenika Fernanda Karadimu. “Znala sam da to nije istina i rekla mu to, tonom koji me i danas šokira kad ga se prisjetim”, priznaje Winfield.
“Nisam čuo ni za jednu Barrosovu žrtvu”, ustvrdio je Papa. “Ima ih! Ima ih!”, inzistirala je dopisnica.
Članak se nastavlja ispod oglasa

‘Mogao nas je ignorirati ili kazniti’
Kaže kako ju je Papa potom prekinuo, ali ga je nadglasala, povisivši glas: “Ne! Postoje Karadimove žrtve koje kažu da je Barros bio prisutan!”.
“Ali nisu izašle u javnost. Nisu dale dokaze za suđenje. Vi mi, u najboljoj namjeri, govorite da postoje žrtve, ali ja ih nisam vidio jer mi se nisu predstavile”, branio se Sveti Otac.
Po vatikanskim standardima, objašnjava dopisnica AP-a, bio je to izuzetno napet i direktan razgovor nakon kojeg je Papa mogao ignorirati ili kazniti novinare koji su ga tako javno izazvali. “Ali on to nije učinio. Umjesto toga, naredio je istragu i nakon nje se ispričao žrtvama jer ih je diskreditirao. Time je, po mišljenju i njegovih simpatizera i kritičara, pokazao jednu od svojih najdojmljivijih osobina – spremnost priznati grešku i promijeniti stav”, objašnjava Winfield.
Članak se nastavlja ispod oglasa
La prima della classe
U intervjuu koji je 2023. godine dao AP-u Papa je priznao da je upravo spomenuti razgovor u avionu bio prekretnica, trenutak u kojem je shvatio ozbiljnost zlostavljanja u Crkvi.
“Nisam mogao vjerovati. Ti si bila ta koja mi je rekla u avionu: ‘Ne, oče, to nije tako'”, izjavio je Franjo u razgovoru s novinarkom AP-a. “Tada je bomba eksplodirala. Tada sam shvatio koliko su mnogi biskupi bili upleteni”, rekao je, gestikulirajući kao da mu je glava eksplodirala.
Winfield kaže kako joj je Papa nadimak dao još u kolovozu 2018. godine dok je skandal u Čileu još bio svjež. “Moja kolegica Eva Vergara i ja otkrile smo da je Franjo zapravo primio pismo jedne žrtve iz Čilea koja je detaljno opisivala zlostavljanje i zataškavanje u Crkvi. Na letu prema Irskoj, Papa je ponovno došao pozdraviti novinare. Kad je došao do mene, nasmiješio se, stisnuo mi ruku i rekao: ‘Ah, la prima della classe. La prima della classe'”, piše Winfield.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nevoljko Franjino priznanje
Priznaje da nije znala što je zapravo mislio kad joj je dao takav nadimak. Naime, osim što u doslovnom prijevodu to znači ‘prva u razredu’, u talijanskom jeziku može imati i negativnu konotaciju štreberice, ulizice ili nekoga tko se uvijek prvi javlja.
“Vidjela sam to kao njegovo nevoljko priznanje da smo kolegica i ja, kao novinarke Associated Pressa, bile u pravu i da smo ga ispravile. Taj nadimak se zadržao i Franjo bi ga često koristio kad god bismo se sreli. U neku ruku, pokazivao je kako se s vremenom razvijao njegov odnos s medijima”, objašnjava dopisnica AP-a.
Podsjeća kako je Papa, kad je izabran, otvoreno pokazivao sumnjičavost prema medijima zbog loših iskustava s novinarima u Argentini. No, s vremenom se opustio, a konferencije za medije u avionu su postale novo poglavlje u papinskoj komunikaciji. Često je u svojim javnim istupima govorio o temama poput LGBTQ+ zajednice ili uloge žena u Crkvi puno otvorenije nego što bi to mogao u formalnim dokumentima. Dao je više intervjua nego obojica njegovih prethodnika zajedno, koristeći medije da se obraća vjernicima svojim neposrednim stilom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
‘Otkrila sam mu osobnu dilemu’
Detaljno je opisala njihov zadnji značajniji susret koji se zbio u Apostolskoj palači u siječnju 2024. godine. Winfield je bila suočena s osobnom dilemom.
“Moja kći je trebala krenuti na fakultet krajem kolovoza, a naša obitelj planirala je otputovati u New England kako bismo je ispratili. No, paralelno su počele kružiti glasine da će Franjo poći na svoje najduže i najzahtjevnije putovanje, obilazak četiri azijske zemlje. I to baš krajem kolovoza. Nisam mogla propustiti nijedno”, piše Winfield.
Otkriva da je pomalo očajna, ali pomalo i hrabra, iznijela Papi svoju dilemu. “Papa je strpljivo slušao, uvijek je pitao za moju djecu, i s osmijehom saslušao moj prijedlog da bi odgoda putovanja u Aziju omogućila da ga ipak pratim. Nije odmah odbio tu ideju. Pomislila sam: ‘barem mogu kćeri reći da sam pokušala, iako sam znala da će put ipak imati prednost'”, priznaje dopisnica AP-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa

‘Bila sam u nevjerici’
Nekoliko mjeseci kasnije je Vatikan objavio kako Papa na put ide od 2. do 13. rujna. “Bila sam u nevjerici. Mogla sam na oba putovanja”, kaže.
“Nisam se usudila pomisliti da bi moj brzinski razgovor s papom mogao utjecati na termin tako kompliciranog putovanja. Ali onda sam dobila glasovnu poruku od osobe bliske Papi koja je tvrdila da je Franjo upravo zbog mene promijenio datume”, tvrdi Winfield i nastavlja:
“Ne znam jesu li postojali i drugi razlozi koji su utjecali na tu odluku, ali zahvalna sam što sam mogla biti dio toga. Bila sam svjedok kako papa Franjo, oslabljen i u invalidskim kolicima, obilazi vjernike u Indoneziji i Singapuru, u džungli Papue Nove Gvineje i vlažnom Istočnom Timoru gdje je polovica stanovništva došla na misu”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
‘Nadam se da je pročitao moj tekst’
Na povratku s puta je napisala tekst o njegovoj ustrajnosti. “Franjo je još jednom prkosio onima koji su sumnjali može li, hoće li ili bi li uopće trebao krenuti na tako zahtjevno putovanje u Aziju”, pisalo je u tekstu. “Taj trenutak pokazao je da, unatoč godinama, bolestima i sedmosatnoj razlici u vremenskoj zoni, papa Franjo i dalje može biti papa – i još uvijek to želi”, napisala je.
“Voljela bih vjerovati da ga je pročitao taj izvještaj. Znajući od koga dolazi. Od ‘prve u razredu'”, zaključuje svoje sjećanje na Papu Nicole Winfield.