Select An AI Action To Trigger Against This Article
Profesor pedagogije Mirko Lukaš, jedan od trojice prijavljenih za poziciju dekana Fakulteta hrvatskih studija, prepisao je svoj dekanski program od profesorice tog fakulteta Vlatke Vukelić. Ona se 2022. godine kandidirala za dekanicu s programom kojim se sada, kako otkriva Telegram, aktualni kandidat Lukaš u cijelosti poslužio.
U ovoj priči o akademskom nepoštenju na trenutke je komično do koje je razine Lukaš posegnuo u program svoje fakultetske kolegice. Navodeći, primjerice, visokoškolske zakone koje je 2022. citirala Vukelić, profesor nije uzeo u obzir činjenicu da su ti zakoni u međuvremenu prestali vrijediti i da su doneseni novi. Dodatna je bizarna crtica da je Vukelić svojim potpisom podržala upravo Lukaševu kandidaturu.
Sve ovo događa se usred kompleksnog razdoblja za ovaj fakultet koje zahtijeva ozbiljnost. Izrečeno im je uvjetno mišljenje o radu zbog kojeg moraju ispuniti cijeli niz kriterija, imaju nezakonito postavljenog privremenog dekana, nemaju statut usklađen s važećim zakonima, a dobar dio zaposlenika pritom nema pravo odlučivati u fakultetskim tijelima.
Razina podudarnosti
Detaljno smo analizirali Lukašev program. Raspisan je na 34 stranice i tematski se u cijelosti oslanja na program Vlatke Vukelić iz 2022. godine. I ne samo tematski; razina podudarnosti sa sintagmama, rečeničnim konstrukcijama te samim idejama iz programa profesorice Vukelić gotovo je potpuna.
Lijevo: Vukelić, desno: Lukaš
Lijevo: Vukelić, desno: LukašKada smo krenuli usporedno označavati istovjetne dijelove ovih dvaju programa, nakon prvih par stranica shvatili smo da nam je jednostavnije zaokružiti cijele prepisane paragrafe nego podcrtavati rečenicu po rečenicu. Programi sadrže iste tematske cjeline i iste podnaslove. Lukaš koristi rečenice svoje kolegice tako da ih parafrazira ili koristi sinonime za neke od njenih riječi kako ne bi izgledalo da se radi o zapravo istim rečenicama.
Usporedba programa
Na primjer, Vukelić 2022. u svom programu na 17. stranici piše: “Cilj daljnjega razvoja nastavnih procesa obuhvatio bi opetovani razvoj studijskih programa FHS-a, temeljenih na standardima struke i potrebama društva koje se mijenjaju, uključujući analizu zaposlenih diplomiranih studenata i povratne informacije od studenata, kako bi se ažurirali studijski programi”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Lukaš u svom programu na 16. stranici piše: “Daljnji razvoj nastavnih procesa na Fakultetu hrvatskih studija usmjeren je na kontinuirano unaprjeđenje studijskih programa, pri čemu se oni moraju temeljiti na strukovnim standardima i dinamičnim društvenim potrebama. Važan dio toga procesa uključuje analizu zapošljivosti diplomiranih studenata te prikupljanje povratnih informacija od sadašnjih studenata, kako bi se studijski programi redovito ažurirali i prilagodili stvarnim potrebama tržišta rada”.
Lijevo: Vukelić, desno: LukašJoš zgodnih primjera
Ili, Vukelić na 24. stranici piše: “U kontekstu digitalnog doba od osobitog je značaja točna i brza informacija. Stoga je neophodno izraditi kvalitetnu i estetski privlačnu internetsku stranicu Fakulteta hrvatskih studija”.
Lukaš na svojoj 23. stranici piše: “U digitalnom dobu, dostupnost brzih i točnih informacija ima i izniman značaj. Stoga je nužno razviti kvalitetnu, vizualno privlačnu i informacijski bogatu internetsku stranicu Fakulteta hrvatskih studija”. I u priloženim primjerima usporedne analize možete vidjeti kako to u praksi izgleda.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Lijevo: Vukelić, desno: LukašNaglasak na etici
Mirko Lukaš pedagog je koji je do dolaska na Fakultet hrvatskih studija krajem 2024. godine predavao na Sveučilištu u Osijeku. Njegova je kandidatura za dekana tim zanimljivija jer je tek nedavno počeo raditi na ovom fakultetu. Na Odsjeku za komunikologiju je, među ostalim, nositelj kolegija Novinarska etika. I u dekanskom programu u posljednjem poglavlju osvrće se na etiku.
Parafrazirajući Vukelić, Lukaš piše kako “pitanje etike postaje sve značajnije u suvremenom stručnom i javnom diskursu, a njegova relevantnost posebno dolazi do izražaja unutar akademske zajednice”. Pa dodaje i kako je etika “ključan element u izgradnji povjerenja javnosti u sustav visokog obrazovanja”.
Lijevo: Vukelić, desno: LukašIstiče i kako će “jedan od ključnih prioriteta moga dekanskog mandata biti upravo daljnje unaprjeđenje etičkih standarda”. U ovom dijelu, Lukaš (odnosno Vukelić) zaključuje kako “etičko postupanje treba postati model prihvaćen i u široj javnosti, čime Fakultet hrvatskih studija može dodatno pridonijeti jačanju sveukupnog ugleda Sveučilišta u Zagrebu te visokoškolskog sustava u Hrvatskoj”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na čelu etičkog tijela
Dodatna zanimljivost u ovoj priči odnosi se na profesoricu Vukelić. Ona je dugogodišnja predsjednica Etičkog povjerenstva na fakultetu pa bi se ovim etičkim propustom kandidata za dekana upravo ona trebala baviti. Vukelić je na Fakultetu hrvatskih studija izvanredna profesorica povijesti u široj javnosti poznata po revizionističkim stavovima. U jednom je intervjuu 2018. “razotkrila laž o dječjem koncentracijskom logoru u Sisku”, ustvrdivši kako tamo tijekom Drugog svjetskog rata nije bio koncentracijski logor, već da je to bilo dječje prihvatilište.
Kasnije je Vukelić isticala kako navodi o njenom odnosu spram NDH nisu potkrijepljeni nikakvim argumentima niti proizlaze iz bilo kojeg rada kojem je autor. Tvrdnje o revizionizmu proglasila je neutemeljenima. Vukelić je inače u prosincu 2022. izabrana za dekanicu Hrvatskih studija, no njen izbor nikad nije potvrđen na Sveučilištu u posljednjem koraku procedure.
Lijevo: Vukelić, desno: LukašDo zaključenja teksta, ni Vukelić ni Lukaš nisu odgovorili na Telegramove upite o ovom slučaju. Profesoricu smo, među ostalim, pitali hoće li uskratiti svoju podršku kandidatu koji je prepisao njen program, a profesora smo pitali hoće li odustati od svoje kandidature. Za dekana Hrvatskih studija su se, u nedavno pokrenutom postupku izbora, prijavila tri kandidata. Osim Lukaša, aplicirali su i sociolog Renato Matić te psiholog Dario Vučenović. Izbori se provode kao još jedan pokušaj da ovaj fakultet konsolidira svoje vodstvo s obzirom na permanentnu krizu upravljanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Povijest prepisivanja
Istaknimo i kako ovo nije prvi put da na Hrvatskim studijima u vrlo delikatnim trenucima imaju problema s prepisivanjem i plagiranjem. U siječnju 2018. Hrvatski studiji morali su donijeti novu znanstvenu strategiju. Uprava ondašnjeg čelnika, profesora Marija Grčevića, zaista je izradila taj strateški dokument, ali tako što ga je dobrim dijelom prepisala iz strateškog znanstvenog dokumenta Fakulteta političkih znanosti.
Lijevo: Vukelić, desno: LukašPotpisnica ovih redaka – tada na portalu srednja.hr – zabilježila je i da su Hrvatski studiji dio svoje znanstvene strategije prepisali s portala katoličkih teologa Vjera i djela. Tadašnji studenti Hrvatskih studija zbog toga su tražili ostavku čelnika Grčevića i prosvjedovali pred Rektoratom Sveučilišta koje se nije posebno osvrtalo na akademsko i moralno posrnuće čelnih ljudi ovog fakulteta.
Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu u članku 19 propisuje: “Svaki oblik plagiranja radova i ideja smatra se povredom Etičkog kodeksa”. U istom se dokumentu navodi kako se od članova akademske zajednice očekuje da “odgovorno, savjesno, profesionalno i etički besprijekorno ispunjavaju sve svoje obveze prema studentima, kolegama i ostalim djelatnicima na Sveučilištu”.
Članak se nastavlja ispod oglasa